Već godinama hrvatski nautički turizam muči nestašica vezova. Tijekom dva udarna ljetna mjeseca našim morem dnevno krstari i po 30 tisuća turističkih brodica i jahti, a u postojećim marinama na raspolaganju im je tek nekih 15.000 vezova. To znači da ih polovica provede negdje na sidru ili «divljem» vezu. Rezultat toga su devastirane uvale, s uništenim dnom i obalama prepunim smeća.
Istodobno, gradnja novih marina je skupa, jedan vez prosječno stoji 20.000 eura. Osim toga, to je čvrsta i trajna betonska instalacija u moru. Stoga je klasična marina s prosjekom od 300 vezova nautičko rješenje još za desetak mjesta duž obale a ostale nedostajuće vezove trebalo bi rješavati plutajućim gatovima u zaštićenim uvalama i u već postojećim lukama i lučicama, posebno na otocima.
Zato, umjesto čvrste betonske gradnje rive, gatova i lukobrana, Barbierijev projekt «100 lučica» previđa plutajuće gatove i valobranske pontone. Na kopnu bi bili minimalistički objekti – prizemnice od gruba kamena pokrivene mediteranskim kanalicama, u kojima su kvalitetne sanitarije s toplom i hladnom vodom, recepcija, ribarski restoran tipa konobe s natkrivenom terasom, prodavaonica osnovnih živežnih namirnica, suvremeno rješenje prikupljanja otpada. Koristila bi se alternativna energija – vjetar i sunce.
Pripremajući projekt, Veljko Barbieri je s ekipom stručnjaka obišao 187 uvala u kojima nautičari ljeti sidre brodice i jahte. Sve su uglavnom bile stovarišta raznog otpada. Nakon razgovora s mještanima izabrali su 100 najznačajnijih lokacija za nautički turizam i napravili proračune.
Prosječno korištenje lučica je 70 dana u godini. Uz cijenu veza od 35 eura dnevno stopa rentabilnosti iznosila bi 13 do 15 posto na uloženi kapital. A prosječna cijena lučica sa 60 vezova bila bi 300 tisuća eura. U svakoj bi se lučici u prosjeku zaposlilo pet djelatnika u nautici te sedam u ugostiteljstvu i trgovini. To znači da bi stalni posao dobilo više od tisuću ljudi, a u ljetnoj sezoni bi ih radilo dva pa i tri puta više.
– Naš je prijedlog da nositelj posla, bez obzira hoće li to biti novo poduzeće ili neko postojeća, zadrži 25 posto udjela plus jednu dionicu, kako bi se ostvarila jedna kohezija sustava i razradili i kontrolirali standardi kvalitete usluga. Malim i srednjim lokalnim poduzetnicima trebalo bi prepustiti 75 posto vlasništva. Država bi za početak osnovala novo društvo ili povjerila nekom postojećem da bude nositelj i pokretač projekta. Zatim treba pristupiti sređivanju prostorne dokumentacije, izradi prostornih i detaljnih planova te ishoditi sve ostale potrebne papire za dobivanje lokacijske dozvole, uključujući i koncesiju za pomorsko dobro. Projektom se izbjegla velika koncentracija brodova na jednoj lokaciji. Zato turističke lučice imaju od 40 do 100 vezova, prosječno 60, i to za brodove veličine 12 puta 4 metra. Od 100 lokacija 70 lučica bi radilo sezonski, a za 30-ak koje se nalaze u naseljenim mjestima predviđa se cjelogodišnje poslovanje i primanje jahti na stalni vez. Na sjevernom Jadranu predviđena je 31 lučica, na srednjem 45, a na južnom dijelu hrvatske obale 24 lučice – predstavio je svoj 2002. godine svoj projekt Veljko Barbieri.
– Kod nas nedostaje uopće strategija turizma. Ponuda je dosadna i svodi se na rasprodaju starih hotela. Nema recimo visokokvalitetnih turističkih naselja s luksuznim bungalovima uz punu zaštitu privatnosti, igrališta za golf, obnove starih kuća i naselja kao i zapuštenih starih ljetnikovaca posebno na dubrovačkom području. Sve su to projekti u kojima bi se moglo uključiti lokalno stanovništvo, a isto nudi i projekt 100 lučica. Došlo je vrijeme kada bi trebalo sagledati i precizno osmisliti viziju nautičke ponude Hrvatske kao važnog dijela njezina razvoja. Nautičku strategiju trebaju sačinjavati tri međusobno povezane komponente, klasične marine na najviše 50 lokacija, centri za prihvat mega jahti koje su se u nas počele pojavljivati te sustav 100 turističkih lučica – dodaje Barbieri. Nadajmo se da će se Vlada idućih tjedana, kao što se najavljuje, odrediti o studiji. U tom slučaju za iduću sezonu 2003. moglo bi se izraditi desetak lučica. Zatim u sezoni 2004. urediti još 40-ak lučica, a do 2005. godine svih sto – – riječi su Veljka Barbierija izrečene početkom lipnja 2002. godine. Prije 12 godina.
