Na brodu stres, djeca plaču, supruga očajava, do maločas sretna posada gleda u vas blijeda i prestrašena lica optužujućim pogledom … To je najmanje što vam se može dogoditi ako dovedete u opasnost brod, posadu i sebe. A ni to nije baš neka slika koju biste željeli ponijeti kući s godišnjeg odmora.
Poslije Velike Gospe iznenadne promjene vremena češće su nego u prvom dijelu sezone, no, prije svega, nevere se ne treba bojati. Od olujnog nevremena zapravo više trebaju strahovati kopneni turisti da im oluja ne sruši stablo na šator ili automobil. S morem se možete dogovoriti poštujući njegovu snagu i njegova pravila, a sa stablom ne. Jer, vaša će sigurnost dobrog kapetana i suvereno vladanje situacijom i na kopnu i na moru učinit da se ljudi s vama na brodu osjećaju dobro i sigurno i za vrijeme najgore oluje. Ako pak spadate u skipere nevježe ili ste po naravi popustljivi i povodljivi, pa ste spremni za volju zaigranog ali isto tako maritimno neiskusnog društva poći bilo kamo u bilo koje vrijeme – evo nekoliko savjeta koje valja slijediti da vam se ugodno ljetno krstarenje ne bi pretvorilo u najgoru noćnu moru.
- VREMENSKA PROGNOZA
Ako ste u marini, znate gdje stoji vremenska prognoza – kod recepcije. Ako ste na moru ili u nekoj uvali na sidru a nemate internet ni signala na mobitelu, ni brodsku radio postaju a kamo li navtex uređaj, pomoći će pogled na brodski barometar i neposredno opažanje promjene vremena. To ste morali naučiti da biste položili skiperski ispit.
- LOŠA PROGNOZA
Prijete li nevere, dolazi jaka bura ili jako jugo, zna se – ostajete u marini i nalazite zabavu na brodu i okolici (sport, rekreacija, kupanje u bazenu, wet-bar, kafić, društvene igre, izlet, šetnja, obilazak znamenitosti … ). Ako ste na moru okrenute pramac prema najsigurnijem vezu – marini ili skrovitoj uvali obzirom na očekivani smjer jakog vjetra, najbolje onoj s bovama, ako je sve to još dovoljno blizu.
- NEVERA
U plovidbi ste, nebo se zacrnilo, na horizontu sijevaju munje, čuje s grmljavina. S palube se sklanja sve što može završiti u moru. Zatvaraju se prozori i bokaporti. Na jedrilici se krate jedra – drugi krat glavnog i diže se olujni flok (danas su to uglavnom roll jedra pa je postupak daleko jednostavniji). Obavezno se zateže zadnji porub glavnog jedra, kako letvice (armatura) kod mlataranja jedra poput strijela ne bi odletjele niz vjetar u more. Djeca se u pratnji odraslih smještaju u potpalublje. Također i eventualni kućni ljubimci. Na palubi ostaju odrasli nužni za manevar, u olujnim odijelima po mogućnosti vezani škopcem za pogodno mjesto na brodu ili life line.
Ni slučajno ne pokušavajte uletjeti u marinu ili sidrište gdje vidite jarbole. Ono što biste tamo napravili u takvoj situaciji mještani uz naše more obično nazivaju – kažin, što bi značilo nered ili zbrka. Naprotiv, kad udari nevera ni za živu glavu ne približavate se uopće obali. Jedrite uz vjetar, što dalje od kopna u kursu bez ikakvih prepreka, odnosno kopna, grota i plićaka. Ako nemate modernu satelitsku navigaciju, koja uključuje i radar, zapamtite odabrani kurs da biste ga mogli zadržati u slučaju jako smanjene vidljivosti. Nije važna brzina, važno je ploviti da bi se moglo upravljati brodom.
Kod motornih brodova, također se lagano plovi u vjetar što dalje od kopna. Ako je u blizini neki visoki otok između broda i smjera nevere, može se lagano kružiti u tom zakloništu i čekati da oluja prestane. Nevere najčešće ne traju duže od pola sata.
Istodobno, u salonu i kuhinji sklanjaju se svi nepričvršćeni predmeti. Također treba zatvoriti sve ventile koji sprječavaju ulazak vode u brod. Za djecu imajte spremnu neku prikladnu zanimljivu junačku priču. Možete zaigrati i neku društvenu igru (svakako ne potapanja brodova). A za one bojažljive i panici sklone pripremite čašica ruma ili tabletu za smirenje. Bolje ono prvo nego ovo drugo, ali nikako ne zajedno. Uostalom dok tableta za smirenje počne djelovati, smirit će se prije nevera.
A oni koji znaju da pate od morske bolesti, već su valjda popili odgovarajući lijek jer valjanje broda teže će im pasti ovdje pod palubom u zatvorenom prostoru, nego li gore na palubi i na svježemu zraku. Ako nisu, oluju će provesti u toaletu a tek poslije na ležaju u salonu ili kabini. Bilo bi vrlo nezgodno da ostanu s ostalima u salonu jer jedan rigoleto obično završi zborno. U svakom slučaju za sve je bolje da oni osjetljiva želuca i centra za ravnotežu ostanu vani također vezani za brod, ali što bliže krmi, odnosno, rekli bi Talijani, što više sottovento.
- NOĆ NA SIDRU
Pri izboru sidrišta opet odlučuje vremenska prognoza – jugo, garbin, tramontana, bura … Ako vam to već ne govori iskustvo, pisat će vam u svakom peljaru, koja je uvala za koji vjetar. Problem je opet nevera jer sve ostalo se može prognozirati tako da se nautičar može na vrijeme skloniti ili pripremiti. Ali situacija je otprilike ovakva: ljetno nevrijeme najavljuje vjetar s juga a onda će noću udariti nevera iz suprotnog smjera. Drugog će dana obično zapuhati jaka bura. Dakle, ponavljamo, najpametnije je na vrijeme se skloniti u neku marinu i u miru sa sigurnog veza lijepo promatrati kako nevera tutnji.
Ako ipak ostanete u nekoj uvali na sidru, treba otpustiti više sidrenjaka, udaljiti se od drugih i po potrebi baciti i drugo sidro – kada bura krene više nema okretanja oko sidra. Pravila sigurnog sidrenja posebna su priča i ako niste baš sigurni ni u uvalu ni u dno ni u sidro, budite pripravni u slučaju vrlo jakog nevremena na hitro napuštanje sidrišta a ako hitnja zahtijeva i na ostavljanje sidra. Prije nego što prerežete sidrenjak za kraj zavežite bokobran da kasnije možete naći i izvaditi sidro. I odmah valja zaplovite na more po onom pravilu, što dalje od kopna dok se vrijeme ne smiri. Zaboravite taktiku sa zateznim sidrom i konopima da biste stabilizirali brod. To je za velika mora, za znalce i profesionalce. I ovako trebate pri isplovljavanju sa sidrišta jako paziti da vam propela ne zagrize konop.
