Aktualno

Opaka Jabuka: Mitski vulkanski otok usred Jadrana pod opsadom 1000 jedriličara!

Regata Jabuka vodičkog Jedriličarskog kluba Tijat najveća je, najzahtjevnija...

Zadar na idra: Šest dana manifestacije posvećene očuvanju pomorske baštine

U Zadru je od 21. do 26. listopada održana...

VIŠKA REGATA: Trijumf Stravaganze i posade Nika Kmetovića

Novi veliki uspjeh Dubrovčana Nika Kmetovića i posade njihovog...

Naljepši drveni jedrenjaci na Jadranu: Barbara, Sagena, Maček, Pravedan i Poseidon

Drveni jedrenjaci imaju privlačnu magičnu moć. Nigdje neće proći nezapaženo. Pa ni u društvu neke velike, ekstra komforne i uglancane suvremene plastične ljepotice.

Onako uznositi u svojoj tradicionalnosti, ti su drveni klasici djelo starih majstora kalafata, koji su osim znanja i umjeća u njih ugradili i svu svoju ljubav prema brodu, moru i svom zanatu. Oni su drvetu udahnuli dušu. Blisku ljudskoj. Dušu koju plastika nikad neće i ne može imati. Otud ta bliskost ljudi i starih jedrenjaka. Otud njihova magična privlačnost. Plemenitom ljepotom plijene pažnju i mnogima pale maštu: kako bi bilo lijepo na njima ploviti, živjeti, krstariti. U našem su moru ti trabakuli, bracere, logeri snagom vjetra i vještim rukama pomoraca stoljećima prevozili pijesak, vino, masline… Danas su oni preostali preuređeni, dobili su motore i kabine, salone i kuhinje, toalete i kupaonice, klima uređaje i LCD TV prijemnike. A po njihovom su uzoru grade i novi. Istina, brodski trupovi više nisu od drveta, već od željeza. Jer, tako je brže i jeftinije, a i malo je danas majstora kalafata. Ali brod se na kraju oblači u hrast, bor, tik i mahagonij, pa i ovi novi zadržavaju iskonski šarm i drevni ugođaj starih jedrenjaka.

Uglavnom, na svima njima udobno se krstari, uživa u drevnom ugođaju i suvremenom komforu, u suncu na tikovoj palubi, u plovidbi s vjetrom u kosi, u kupanju u skrovitim pjeskovitim uvalama, u delicijama majstora brodske kuhinje, u upoznavanju drevnih hrvatskih mjesta i gradova. To su pretežno obiteljski brodovi u kojima takva vrsta krstarenja s gostima prelazi s koljena na koljeno i postaje obiteljska tradicija. To su danas zapravo krstareći obiteljski pansioni, u kojima je gostoprimstvo i posebna pažnja domaćina odnosno posade postalo sastavni dio užitka gostiju u takvoj vrsti odmora.

Provod je bolji nego na vlastitoj jahti, sve je osigurano, komfor je potpun, program atraktivan, važno je samo složiti pravo društvo. I, naravno voljeti more i brodove, biti sklon ovom svojevrsnom povratku prirodi. I voljeti opušteno krstarenje na jedrenjacima kojima se nikamo ne žuri, jer brzina im je između 7 i 12 nautičkih milja na sat, bilo da plove na motor ili na jedra.

Hrvatskim Jadranom danas plovi oko 120 klasičnih motornih jedrenjaka namijenjenih užitku u moru i plovidbi. Teško je među njima izabrati one koji pružaju najveći užitak. Ipak, za top pet odlučili su ugođaj, oprema broda, uvjeti krstarenja, pisma gostiju, tradicija i povijest. Premda još podosta njih zaslužuju mjesto u eliti.

Drveni jedrenjak Barbara
Drveni jedrenjak Barbara / Foto: Barbara-cruising.com

BARBARA

  • Dužina 41 m
  • Širina 8 m
  • Kabina 16
  • Ležajeva 34
  • Godina gradnje 2006.
  • Luka ukrcaja Split
  • Kapetani Ante i Ivan Trgo

Brod Barbara je perjanica jadranske flote turistički klasika. Pripada obitelji Trgo iz Jesenica. Gosti na Barbari dolaze iz cijele Europe i svijeta: od Rusije do Perua, od SAD-a do Japana, od južne Afrike do Australije i novog Zelanda. Na njoj su ljetovali engleski lordovi i generali, američke misice i zvijezde estrade, poznati biznismeni, direktori i vlasnici banaka. Među gostima bila je i šogorica britanskog prijestolonasljednika princa Charlesa, sestra Camille Parker. Te silne i uvažene goste s raznih strana privukla je ekskluzivnost broda Barbara, udobnost njegovih paluba i interijera, odlična kuhinja i bogata trpeza, dobra zabava i nadasve ljubazna i brižna posada, na ćelu s kapetanom Antom Trgom.

Taj klasični jedrenjak po onome što pruža slobodno se može usporediti s hotelom od pet zvjezdica. Njegov jutarnji «švedski stol» nudi nebrojena jela – od svježe ispečenih kroasana, pršuta i raznih vrsta narezaka i namaza do biranih sireva i jaja na razne načine, od mlijeka i kave do široke ponude čajeva, a ono čega nema, može se naručiti. Za ručak i večeru na jelovniku su razne vrste mesa i ribe: biftek, ramstek, lubin i to onaj XXL, friška tuna i gof od ribara, frutti di mare, cape sante… Zadnju večer na brodu održava se kapetanova večera sa 12 vrsta biranih jela: od crnog rižota, carpaccia i marinada, preko raznih vrsta ribe, do grčke salate i deserta. Uz vrhunska domaća crna i bijela vina i – živu glazbu. Nerijetko, kad su gosti posebno raspoloženi, kapetanova večera potraje do jutra.

Da bi se razbila ta kulinarska brodska «monotonija», kapetan vodi goste na jednu kopnenu večeru, u Poljica na ovdašnji drevni specijalitet – soparnik. To je preko metra duga pogača, koja se sastoji od dvije tanke kore tijesta, s nadjevom od blitve, a peče se samo 15 minuta i to u pepelu. Budući da je to ipak tanka hrana, soparnik se pojača s domaćim pršutom i sirom, a okrenu se i dva janjca.

A da gosti ipak negdje mogu utrošiti te silne kalorije, organizirano je ronjenje, skijanje na vodi, jedrenje na dasci, kupanje u mirnim uvalama ili barem u jakuzziju na palubi, s vodenom i zračnom masažom za 6 do 8 ljudi. Pritom se naravno, plovi i šeta: Dubrovnik, Mljet, Brač Vis, Stiniva, Komiža, Lastovo, Korčula…

Barbara je jedan od rijetkih brodova koji nudi i poseban program izvan sezone. Namijenjen je uglavnom ljudima starije dobi, a uključuje predavanja poznatih profesora i znanstvenika, s projekcijama – o moru, ribama, maslinama i ulju, povijesti i znamenitim mjestima…

Drveni jedrenjak Sagena
Drveni jedrenjak Sagena / Foto: IDRIVA.hr

SAGENA

  • Dužina 31 m
  • Širina 6,5 m
  • Kabina 8
  • Ležajeva 18
  • Godina gradnje 1991.
  • Obnovljen 2007.
  • Luka ukrcaja Trogir
  • Kapetan Ivo Vuković

Ivu Vukovića i njegovu Sagenu zatekli smo na vezu u Trogiru. Sagena je drvena ljepotica od hrastovine i bora, oplemenjena tikovinom i mahagonijem, jedno je od posljednjih djela hrvatskih kalafata. Sagrađena prije 20-tak godina u brodogradilištu Korčulanina Frane Milne u Omišu, po uzoru na jedrenjak Viganj, loger koje je pak potekao iz poznatog škvera u Puntu na Krku. Ivo i Sagena će sutra ujutro sa 16 gostiju, pretežno Nijemaca poslije doručka u 8,00 zaploviti put Dubrovnika, Makarske, Mljeta i Korčule. Usput će svako prije i poslije podne zastati u nekoj od pogodnih uvala na odmor i kupanje. Izbor uvale ovisi o vjetru, uvijek će baciti sidro u onu zaklonjenu, u kojoj je čisto more i pijesak, i gdje nema gužve. Kao što je Vela Grčka u južnim rutama i Polače u sjevernim. Posao s krstarenjem, priča Ivo, počeo je otac Ante Vuković, općepoznat po nadimku Maček.. Najprije su prevozili pijesak, zatim su 70-tih počeli s brodskim izletima u Istri, da bi 1979. svoj tadašnji brod Rogač preuredili i počeli s današnjim poslom. Osim Ive u posao je uključio i drugog svog sina Teodora, koji danas vodi novi brod Maček. Treći sin Denis još plovi kao prvi oficir na strancu, a kad obitelj isplati kredite doći će vrijeme da se i Denis pridruži supruzi i djecu, i da se pridruži obiteljskom poslu.

Drveni jedrenjak Maček
Drveni jedrenjak Maček / Foto: IDRIVA.hr

MAČEK

  • Dužina 35 m
  • Širina 8 m
  • Kabina 15
  • Ležajeva 32
  • Godina gradnje 2004.
  • Luka ukrcaja Trogir
  • Kapetan Teodor Vuković

Ivin brat Teodor Vuković taman je bacio sidro svog broda Maček u uvali na Čiovu. Brod je pun, ugostio je šaroliko društvo od 30 ljudi, najviše je Nijemaca (18), čak je šest gostiju iz daleke Australije, tu su dva Austrijanca, te dva Hrvata. Čim je brod stao svi su se gosti našli u moru i uživali u kupanju. Nakon ručka kreće se za Pučišća, zatim na Korčulu, Mljet i Dubrovnik, a u povratku na Šipan i Hvar.

Kapetan Mačeka Teodor Vuković
Kapetan Mačeka Teodor Vuković / Foto: PR

Bila je to prilika da porazgovaramo s Teom. Što se brodova tiče Teo je prava enciklopedija, skuplja modele, sam je izrađivao makete, izdao je kalendar sa starim brodovima. Posada Mačeka broji pet članova. Uz posao zapovjednika Teo obavlja i poslove strojara, brodski kuhar ima i pomoćnika, a uz njih rade još konobar i mornar. Posada sasvim sigurno dobro obavlja svoj profesionalni i domaćinski posao, jer im se priličan broj gosti svake godine vraća. Tako grupa od 30 Ljubljančana dolazi već 16 godina za redom. Zanima ih samo krstarenje od uvale do uvale, dobra spiza iz brodske kuhinje i društveni život na brodu. Sve ostalo su već vidjeli. Jedno od najpopularnijih krstarenja, priča Teo, je posjet Crnoj Gori. Ide se u samo jednom terminu i to 11. rujna i traje dva tjedna. Gosti će posjetiti Zeleniku, Perast, Gospu od Škrpjela i Kotor, te autobusom obići Crnu Goru. Mjesta na brodu više nema, sva su prodana još u veljači!

Drveni jedrenjak Pravedan
Drveni jedrenjak Pravedan / Foto: IDRIVA.hr

PRAVEDAN

  • Dužina 21 m
  • Širina 5 m
  • Kabina 7
  • Ležajeva 14
  • Godina gradnje 1900.
  • Preuređen 1958.
  • Obnovljen 2005.
  • Kapetan Mario Novaković

Kada bi išli po starini na prvom bi mjestu trebao biti doajen ove flote jadranskih jedrenjaka, brod Pravedan. Sagrađen je prije punih 110 godina u jednom splitskom škveru, kojeg danas više nema. Bio je to teretni loger. Samo na jedra. Naručila ga je obitelj s Krka čije je prezime bilo Pravedni, pa otud i ime broda. Od 1958. u vlasništvu je obitelji Novaković iz Stomorske na Šolti. Najprije su brodom prevozili vino, da bi ga godine 1964. pretvorili u zvijezdu nautičkog turizma. Brod i njegovog kapetana Marija Novakovića zatekli smo na vezu u Trogiru. Ljubitelji nogometa sjetit će se Marija Novakovića kao prvotimca Hajduka, Dinama i Hannovera. Da, doista to je taj Mario. Godine 1998. zbog ozljede leđa objesio je kopačke o klin i prihvatio se kormila. Taj posao zdušno obavlja već 12 godina i evo ga sada spremnog za isplovljenje na novu sedmodnevnu turu sa svojih 14 gostiju. Plan je preko Baške Vode, Makarske i Mljeta doći do Dubrovnika i u povratku stati na Korčuli i Hvaru, s kupanjem na Badiji, u uvalama Elafita, Pelješca i Brača. Mario brine i da gosti u ničemu ne oskudijevaju. Brodski jelovnik je zapravo standardni hotelski meni. Ali ako gosti požele, to mogu biti komarče, lubini, škampi. I ekstra večera s jastogom ili janjetinom… A dobavljače ribare i mesare svaki kapetan dobro poznaje.

Drveni jedrenjak Poseidon
Drveni jedrenjak Poseidon / Foto: IDRIVA.hr

POSEIDON

  • Dužina 28,5 m
  • Širina 6,2 m
  • Kabina 11
  • Ležajeva 22
  • Godina gradnje 2005.
  • Luka ukrcaja Rijeka
  • Kapetan Kristijan Gulić

A kada bi redoslijed ovih brodova bio po prvim počecima ove vrste turizma na Jadranu, na prvom bi mjestu bio brod Poseidon. Naime, tri obitelji sa svoja tri broda prve su, prije skoro pola stoljeća, reagirale na inicijativu Petera Martineka o organiziranju krstarenja: bile su to obitelji Gulić, Maržić i Koludrović. Kristijana Gulića iz Supetarske Drage na Rabu, kapetana jedrenjaka Poseidon, inače sina Ante Gulića Tonija, jednog od pionira ovog posla, zatekli smo na vezu na Rivi Boduli u Rijeci.

– Ono što ljude najviše privlači, to je domaća atmosfera, opušteni ugođaj, i da se sedam dana može ponašati slobodno i osjećati ugodno, u kupaćem kostimu, bez parade i kravate, kaže Kristijan. Naravno uz to mora biti i dobra hrana, u što se ulaže puno truda, tako da se gosti često čude, kako sve to izađe iz onih tri četvorna metra kuhinje. Ljudi se vežu za posadu. Tako Gulići imaju stalne goste još iz 1973.

Poseidon se upravo sprema na novo krstarenje. Iz Rijeke kreće za Krk, pa na Rab, pa preko Sali na Dugom otoku do Kornata i u povratku na Božavu, Molat, Zverinac. Mali Lošinj i Cres. U putu će Kristijan naravno izabrati male zgodne uvale za predah i kupanje na Krku, Rabu, Olibu, Kornatima…Da gostima bude lijepo. A njemu, kapetanu Kristijanu, najljepše je, veli, kad mu gost na rastanku stisne ruku i kaže: «Vidimo se dogodine!»

CIJENE:

Na jedrenjaku Pravedan tjedan dana krstarenja uz polupansion (doručak i ručak na brodu) izvan sezone, u svibnju i listopadu, stoji 340 eura, a u punoj sezoni 659 eura po osobi.

Može se iznajmiti i cijeli brod, naravno s posadom, što u predsezoni i posezoni košta 2.749 eura, a u punoj sezoni 5.696. eura tjedno. Nije uračunata samo hrana, pa se za polupansion dodatno plaća 19 eura po osobi. Računajući da brod prima 14-ero gostiju, krstarenje bi izvan sezone koštalo 300, a u sezoni 530 eura po osobi.

Za Sagenu te su cijene puno veće (5.622 eura izvan sezone i 11.347 eura u sezoni), jer radi se o znatno većem prostoru i komforu namijenjenom za samo 16 putnika.

Piše: Mladen Gerovac

Novo

ACI – ADRIATIC NAUTICAL ACADEMY: Vrhunska škola mora Veljka Barbierija i Cina Riccija

Evo kako je nastala, funkcionirala i rasla Jadranska nautička...

Opaka Jabuka: Mitski vulkanski otok usred Jadrana pod opsadom 1000 jedriličara!

Regata Jabuka vodičkog Jedriličarskog kluba Tijat najveća je, najzahtjevnija...

VIŠKA REGATA: Trijumf Stravaganze i posade Nika Kmetovića

Novi veliki uspjeh Dubrovčana Nika Kmetovića i posade njihovog...

Arsen Dobrijević osnovao udrugu Nave Liburna – podržimo ga

Arsen Dobrijević uz Rijeke moj je dugogodišnji prijatelj i sudrug u jedrenju još iz slavnih dana Nautičke akademije ANA. Iz onih dana kada ju...

MILNA: Skrovita uvala čvrstog muljevitog dna – idealna za gradnju jedrenjaka

Početkom 2023. godine umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale Ministarstvo kulture zaštitilo je kao nematerijalno kulturno dobro. Kako se navodi u...

SUKOŠAN: Praunuci i dalje rade drvene brodove u čuvenom škveru Filipi Tošulovi

Priča o brodogradilištu Filipi koje je u listopadu ponosno proslavilo 90 godina rada u Sukošanu počinje sredinom 18. stoljeća na Korčuli s Paškom Filipijem....

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here