Prva konferencija o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine Hrvatske održana je u Rijeci je 12. i 13. 9. 2024. u sklopu Festivala mora i pomorske tradicije Fiumare 2024. pod nazivom “Petnaest godina sustavnog očuvanja i revitalizacije pomorske baštine na Kvarneru i Istri i 10 godina rada i djelovanja Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre“. Domaćin konferencije bio je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja iz Rijeke.
Na dvodnevnoj konferenciji su predstavljeni rezultati postignuti od daleke 2009. kad su napravljeni prvi koraci prema sustavnom očuvanju hrvatske pomorske baštine na Kvarneru i u Istri, stoji u PR priopćenju kojeg potpisuje Silvija Jacić, iz agencije Heritage.
Konferencija okupila čuvare maritimne baštine iz Istre, Kvarnera i Dalmacije
Iako je ova konferencija organizirana povodom obilježavanja obljetnice napora usmjerenih prema očuvanju pomorskog nasljeđa Kvarnera i Istre, u Rijeku su stigli i brojni predstavnici udruga i centara za očuvanje maritimne baštine iz Dalmacije. Oni su također predstavili svoje realizirane projekte, ali i one čija realizacija tek predstoji.
“Važno je istaknuti da je ovo prvi put da se konferencija ove tematike organizirana u Hrvatskoj. Kao predsjednik Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre, izražavam veliko zadovoljstvo u svoje ime i organizacijskog odbora, kojeg uz mene čine Tea Perinčić, Iris Bruketa i Jakov Karmelić, što smo u našoj Rijeci uspjeli okupiti profesionalce, stručnjake, entuzijaste i zaljubljenike u pomorsku baštinu. Posebno veseli veliki broj sudionika iz naše regije, a još više iz Dalmacije iz koje su mnogi, zbog lošeg vremena, putovali duže od predviđenog. Kad je suradnik Koordinacije Jakov Karmelić predložio organizaciju ovakve konferencije, priznajem da sam bilo pomalo skeptičan, no nakon završetka konferencije uviđam koliko je bilo potrebno i korisno da se svi okupimo na istom mjestu, upoznamo sa svim što je svatko od nas postigao, porazgovaramo o poteškoćama i problemima, razmijenimo iskustva, ideje, primjere dobre prakse te se čvršće povežemo i umrežimo pružajući si međusobno veću podršku nego do sada”, kazao je u uvodnom govoru prof. dr. sc. Robert Mohović, profesor na Pomorskom fakultetu u Rijeci i predsjednik Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre.
Primjeri dobre prakse i predstavljanje projekata koji su do sada realizirani
Prvi dan konferencije bio je posvećen Kvarneru i Istri odnosno predstavljanju realiziranih projekata i primjera dobre prakse iz Rijeke, Rovinja, Lovrana, Crikvenice, Jadranova, Mošćeničke Drage, Krka, Malog Lošinja, Malinske, Kostrene, Lopara, Raba, Kraljevice, Bakra, Selca, Klenovice i Cresa.
Iris Bruketa predstavila je rezultate nekoliko uspješno realiziranih projekata financiranih iz EU fondova koje je Primorsko-goranska županija provodila kao vodeći partner: Mala barka, Mala barka 2, Arca Adriatica i AdriProm Tour.
Valnea Ivašić prezentirala je brend Kvarner Maritime Heritage koji je ustanovila Turistička zajednica Kvarnera.
Tea Perinčić predstavila je aktivnosti na prepoznavanju i očuvanju nematerijalne pomorske baštine koje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka provodi sa suradnicima.
“Veže nas strast, ljubav i entuzijazam prema ovom dijelu našeg nasljeđa”
Drugoga su se dana konferencije kolegama iz Umaga i Velog Lošinja u prezentaciji realiziranih i budućih projekata, udruga i manifestacija pridružili i predstavnici iz Betine, Murtera, Splita, Zadra, Biograda na moru, Milne, Vrboske, Novigrada, Murtera, Sumartina i Komiže.
Suradnik Koordinacije Jakov Karmelić na čiju je ideju ova konferencija i organizirana je oduševljeno prokomentirao:
“Prvu konferenciju o očuvanju i revitalizaciji hrvatske pomorske baštine obilježilo je ono što nas najjače veže – strast, ljubav i entuzijazam prema ovom dijelu našeg nasljeđa. Bilo je izuzetno zanimljivo vidjeti na koliko se različitih načina interpretira i vrednuje pomorska baština od primjera s Krka gdje se u interpretacijskom centru svakodnevno mogu vidjeti vještine brodomaketara Željka Skomeršića pa do muzeja bez postava – virtualnog Juxta Mare muzeja koji posjetitelja “prati” kroz šetnju obalom grada Raba, a tu je i jedinstveni primjer plovećeg muzeja, obnovljenog jedrenjaka “Nerezinac” iz Malog Lošinja. U Dalmaciji imamo budući interpretacijski centar koji o pomorskoj baštini progovara fokusirajući se na pojedinca kao što je to slučaj u Sumartinu koji će ispričati priču o izumitelju Mariu Puratiću ili pak sjajan primjer muzeja na otvorenom u Betini gdje se Muzej betinske drvene brodogradnje uspio izboriti za koncesiju i upotrebu pomorskog dobra u svrhu korištenja privezišta za prezentaciju tradicijskih drvenih brodica u funkciji muzejskih izložaka. Sva izlaganja i primjere dobre prakse namjeravamo objediniti u separatu Pomorskog zbornika koji će biti konkretan rezultat ove konferencije i poticaj da sljedeći put bude još više sudionika i tema“, kazao je Jakov Karmelić.
Što kada presuše sredstva EU
Nakon niza brojnih predavanja uslijedila je konstruktivna rasprava u kojoj su moderatori sumirali probleme o kojima se govorilo tijekom izlaganja i istaknuli neke dodatne. Razgovaralo se o velikom broju interpretacijskih centara realiziranih financijskim sredstvima EU fondova te se postavilo pitanje nastavka funkcioniranja i održavanja bez tih sredstava nakon završetka projekata. Sudionici su se jednoglasno složili da je iznimno važno što brže i učinkovitije prenijeti misiju očuvanja pomorske baštine na nove generacije jer je na svojim leđima većim dijelom trenutno nose entuzijasti treće dobi.
Također, od krucijalne važnosti za napredak očuvanje i revitalizacije pomorske baštine je udruženo djelovanje i artikuliranje problema prema ministarstvima i lokalnim samoupravama te turističkim zajednicama kako bi se premostio problem financiranja interpretacijskih centara i manifestacija jednog dana kad presuše sredstva EU fondova. Drugi razlog je definiranje pravnog okvira koji bi omogućio uspješnu komercijalizaciju baštinskih sadržaja kao što je naplata ulaznica, suvenira, turističkog prijevoza tradicijskim barkama i slično.
Kako zadržati autentičnost tradicijskih barki i motivirati vlasnike na sudjelovanje u regatama
Govorilo se i o potrebi da se broj obnovljenih tradicijskih barki značajno poveća te da se poboljša nezadovoljavajuće stanje po pitanju opremanja barki i sudjelovanja na manifestacijama onih koji su obnovljene u sklopu projekata, jer su upravo regate ključne za privlačenje mlađih generacija i izravno prenošenje znanja.
Kao jedan od glavnih zadataka oko kojeg su se svi prisutni usuglasili jest dobivanje koncesija za dijelove luka u kojima će se na vezu isključivo nalaziti tradicijske barke tretirane na povlašten način, kao što je slučaj u Betini i Cresu, te manjim dijelom Krku. Utvrđeno je da se još puno treba raditi na autentičnijoj obnovi barki kao i opremanju (od konopa, bokobrana, boja koje se koriste te materijala jedara). Imperativ je zadržati autentičnost istovremeno uzimajući u obzir ustupke koji će olakšati obnovu i motivirati vlasnike tradicijskih brodica.
Model regate Rota Palagruzona
Sudionici su se složili da se nikako ne smije pretjerati u komercijalizaciji baštinskih sadržaja, odnosno da zajednički moraju raditi na postizanju dobrog balansa između komercijalizacije baštinskih sadržaja i njihovog doprinosa zajednici što je važan aspekt očuvanja.
Miro Cvitković, predsjednik Udruge “Palagruža” koja kroz niz radionica predstavlja pomorsku baštinu Komiže i Visa u Hrvatskoj i svijetu objasnio je kolegama model po kojem se uz sudjelovanje dionika javnog i privatnog sektora odvija regata Rota Palagruzona, najstarija regata u Europi.
Kulturna antropologinja i viša kustosica te autorica nekoliko muzeoloških koncepata predstavljenih na konferenciji Tamara Nikolić Đerić osvrnula se na izneseno pitanje o mogućem prevelikom broju interpretacijskih centara i upitnosti njihova opstanka:
“Smatram da je nastankom interpretacijskih centara demokratiziran pristup kulturnoj baštini te je njima ostvaren inovativan način očuvanja prvenstveno nematerijalne kulturne baštine. Selekcija uspješnih i neuspješnih interpretacijskih centara dogodit će se preko lokalne samouprave, opstat će oni kojima će lokalna samouprava pružiti podršku i koji će imati dovoljno kvalitetni projektni menadžment”.
Umrežavanje svih koji rade na očuvanju pomorske baštine
Vedran Kasap, jedan od dizajnera “Kuće od 5 dolori” posvećene Mariu Puratiću istaknuo je da je velika dobrobit ovakvih stručnih okupljanja to što se svima kojima tek predstoji osnivanje interpretacijskog centra može olakšati taj proces koji se prolazi samo jednom. Naime, mnogima je do sada bio vrlo izazovan zbog nepoznavanja redoslijeda u procesu realizacije i pripreme sadržaja što se razmjenom iskustava može itekako olakšati u budućnosti. Također je istaknuo potrebu multidisciplinarne suradnje tima profesionalaca: dizajnera, muzeologa i programera.
Svi su sudionici pohvalili ideju održavanja konferencije i njenu uspješnu organizaciju.
Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture i medija RH ocijenila je ovu konferenciju iznimno korisnom i važnom. Također, izrazila je zadovoljstvo činjenicom koja se mogla čuti u izlaganju zadarske Udruge za istraživanja i zaštitu maritimne baštine Kanata iz Zadra da im je kao jednima od nositelja tradicijskog umijeća plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale koje je upisano kao kulturno dobro taj upis pomogao da budu prepoznati od lokalnih vlasti i ostvare financiranje svojih aktivnosti. Ujedno, ponudila je pomoć i suradnju Ministarstva u rješavanju problema o kojima se govorilo.
Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu istaknuo je važnost održavanja ovakve konferencije:
“S obzirom na to da nemamo nacionalni pomorski muzej, umrežavanje svih nas koji radimo na očuvanju pomorske baštine je izuzetno važno. Smatram da bi bilo dobro da se osnuje forum kojem će glavni cilj biti kontinuirano umrežavanje, razmjena iskustva i znanja te brže i kvalitetnije suradnje”.
Prijedlog: iduća konferencija – u Betini
Ravnateljica Muzeja betinske brodogradnje Kate Šikić Čubrić naglasila je važnost i potrebu ovakvog okupljanja jednom godišnje jer je to prilika da se vidi što je odrađeno na razini godine te da se problemi rješavaju lakše i jednostavnije:
“Kad se svi okupimo na jednom mjestu postajemo svjesni zajedničke snage jer smo tijekom godine fokusirani na svoje pojedinačne inicijative i nastojanja. S obzirom na to da su ove godine kolege s Kvarnera preuzeli na sebe teret organizacije i to odlično odradili, radovalo bi nas kad se sljedeće godine okupili u Dalmaciji, bilo bi lijepo kad bi Betina bila domaćin konferencije 2025.”, predložila je Kate Šikić Čubrić.
Poznavatelj i promotor maritimne kulture Hrvatske u svijetu Joško Božanić, predsjednik udruge Ars Halieutica iz Komiže kazao je kako je zadivljen viđenim. Do dolaska u Rijeku (a put je trajao 25 sati!) nije bio svjestan koliko je projekt očuvanja pomorske baštine dobio maha.
„Čestitam svima na entuzijazmu koji je prisutan u tolikoj mjeri da sam duboko iznenađen i impresioniran voljom, pothvatima i rezultatima. Posebno bih htio čestitati i zahvaliti prof. dr. sc Robertu Mohoviću i suradnicima u Koordinaciji što su nas i na ovaj način okupili i udružili. Kao što naša komiška falkuša nije samo povijesni brod nego i primjer odgovora na izazov opstanka te nasljeđe za budućnost, tako je i ova konferencija zalog da ćemo ne samo entuzijazmom, nego i zajedničkim pronalaskom rješenja za probleme na koje nailazimo, osigurati uspješno očuvanje dijela baštine kojem pripadamo srcem”, kazao je zaključno Joško Božanić.
*Serijal tekstova “Čuvari hrvatske pomorske baštine” na portalu Nautička patrola objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
