Tuna rekorderka od 317 kilograma koju je u akvatoriju kod otoka Žirja uhvatio vodički licencirani tunolovac Anton Roca s broda Bakul nema 30 godina, kako je na prvu procijenio Anton, nego između 12 i 15 godina. Službena je to procjena splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kojem je Roca poslao uzorke ulovljene plavoperajne tune.
Kako se u laboratoriju procjenjuje starost tune
Institut je na svom Facebook profilu objavio kako se u njihovom laboratoriju procjenjuje starost tune:
„Naši djelatnici iz Laboratorija za akvakulturu uzorkovali su prvu šipčicu dorzalne peraje ovog kapitalnog primjerka, temeljem koje je procijenjena starost jedinke na približno 14 godina. Budući da je svaka metoda određivanja starosti zapravo procjena, realnije je govoriti o starosti unutar raspona, koji u ovom slučaju iznosi između 12 i 15 godina.
Određivanje starosti pomoću presjeka prve šipčice dorzalne peraje smatra se najmanje invazivnom metodom procjene starosti tuna, koju djelatnici Laboratorija kontinuirano koriste u terenskim istraživanjima u sklopu #DCF-a – nacionalnog programa prikupljanja podataka u ribarstvu. Ova metoda posebno je korisna u radu s velikim uzorcima jer omogućuje brzu i praktičnu procjenu starosti riba, osobito kada uporaba destruktivnijih metoda (poput vađenja otolita) nije izvediva.
Na poprečnom presjeku šipčice vidljivi su koncentrični prstenovi rasta, analogni godovima na drvetu. Ti se prstenovi formiraju uslijed sezonskih oscilacija u brzini rasta, pri čemu tijekom hladnijih ili ekološki nepovoljnijih razdoblja dolazi do formiranja gušćeg koštanog tkiva, koje tvori tamnije, vidljive prstenove.
Iako je kod starijih jedinki točnost ove metode smanjena zbog resorpcije unutarnjih slojeva šipčice, naši djelatnici posjeduju dugogodišnje iskustvo i stručnost u interpretaciji ovakvih uzoraka kroz sve dobne skupine tuna, što omogućuje konzistentnu procjenu starosti čak i kod starijih primjeraka.
Kao i većina morskih riba, atlantska plavoperajna tuna pokazuje brz somatski rast u prvim godinama života, može doseći duljinu od 1 metra već u trećoj godini. Nakon toga, rast duljine postupno se usporava, dok prirast tjelesne mase postaje dominantan. Stopa rasta značajno varira među jedinkama te može ovisiti o spolu, raspoloživosti hrane, različitosti prehrane i okolišnim čimbenicima poput temperature mora.“
Plavoperajna tuna – predator koji zalazi u Jadran u lovu na srdele i inćune
Plavoperajna tuna (Thunnus thynnus) može narasti i do 4,5 metara te doseći težinu od gotovo 700 kg, ali u prosječno ima ima 2 do 2,5 metara duljine i 225 – 250 kg težine. Raste polako, živi dugo, do 30-tak godina i kasno doseže spolnu zrelost, sa 4 do 5 godina. Tijelo joj je vretenasto, usko i s ušiljenom glavom, zadebljano pri sredini tijela, a od sredine prema repu opet se osjetno sužava. S gornje strane je modroplava, a na bokovima i trbuhu srebrnkasta sa zelenim odsjajima. Ima male prsne peraje,na bokovima iza škržnih otvora ima bočne peraje, a na leđima jednu veliku peraju, od koje se prema repu nižu nazubljene perajice. Rep u obliku polumjeseca ušiljen joj je s obje strane, a čvrstim tetivama je povezan s jakim mišićima u tijelu. Snažnim zamasima repa kada lovi ili bježi može ubrzati do 100 kilometara na sat. Kad krstari, kreće se brzinom od 12,5 kilometara na sat. Tom brzinom će prijeći Atlantski ocean za 60 dana. Tuna je jedina toplokrvna riba na svijetu i održava temperaturu i do 20 stupnjeva iznad temperature mora.
Tuna je predator. Hrani se drugom ribom, prvenstveno srdelom, haringama, skušama, oslićima, lignjama i rakovima, a posebno su joj slasni inćuni, u što sam se uvjerio sudjelujući u tunolovu s našim koćariama u viškom akvatoriju. Rasprostranjena je po cijelom Atlantiku i u Sredozemnome moru, a mrijesti se u Meksičkom zaljevu i zapadnom Sredozemlju. U Jadransko more dolazi u lov na srdele i inćune.
Europska unija štiti tunu strogim ograničavanjem izlova, a tunolovci smatraju da bi se kvote izlova treba povećati u Jadranu jer u posljednje vrjieme k nama zalazi sve više tuna koje nesmetano jedu srdele i smanjuju njihov broj, a srdele su osnova prehrambenog lanca u Jadranu dok je tuna uvijek gladan predator u prolazu Jadranom.
Tune rekorderke Jadrana
Ovaj Rocin rekordni ulov iz ožujka 2025. potvrđuje kako je Jadran primamljiva trpeza tunama jako velikih apetita, i jedan od argumenata koji potežu tunolovci da bi u Jadranu trebalo povećati kvote za izlov tuna kako da ne bi uništavale srdelu, koja je hraniteljica Jadrana.
Inače, najveća tuna ulovljena je u Jadranu ulovljena je u srpnju 2016. u rovinjskom akvatoriju. Imala je 340 kilograma. Prošle godine na Tunistri u Poreču najveća tuna težila je 144,64 kilograma, a na Big OM tunolovnog turniru u Omišlja pobjednička ekipa uhvatila je tunu od 225 kilograma.
