Prema podacima Državnog zavoda za statistiku godine za 2023. u hrvatskom Jadranu djelovale su ukupno 224 luke nautičkog turizma. U tom broju je 85 marina, od kojih 20 imaju samo suhi vez, zatim 79 sidrišta, 17 privezišta te 43 odlagališta plovnih objekata. Sav taj nautički postav zauzimao je ukupno akvatorij od 4,8 milijuna četvornih metara.
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku koje je objavljeno 26. 4. 2024. u hrvatskom Jadranu bilo 19.131 vezova, što je tek 20-ak vezova više nego što ih je bilo u prethodnoj 2022. godini. (op. a. Ova brojka nam nije jasna znajući da je u 2023. otvorena marina Drage sa 200 vezova, a niti jedna velika marina nije zatvorena.) Daleko više narastao je prema ovom izvješću broj vezova za smještaj plovila na kopnu – sa 6906 na 7102. Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2023. u lukama nautičkog turizma iznosila je 66,0%, vezova u moru 73,5%, a vezova na kopnu 46,9%.
Na stalnom su vezu u lukama nautičkog turizma u 2023. ukupno bila 16 482 plovila, što je za 1,9% više nego u 2022. Vezom u moru koristilo se 78,8% plovila, a mjestom na kopnu 21,2% plovila.
Na vezu dominiraju plovila 12 do 15 metara dužine
Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (47,9%), slijede jahte na jedra (46,2%) te ostala plovila (5,9%).
Prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (tj. 33,7% od ukupnog broja takvih plovila), a potom plovila duljine od 10 do 12 m (tj. 26,8% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru).
Najviše plovila na stalnom vezu u moru u 2023. bilo je u Istarskoj županiji, njih 3 040, što je 23,4% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru. Slijede plovila kojih je na stalnom vezu u Šibensko-kninskoj županiji bilo 2 994 (23,1%), u Zadarskoj 2 596 (20,0%), u Primorsko-goranskoj 2 172 (16,7%), u Splitsko-dalmatinskoj 1 648 (12,7%), a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 534 (4,1%).
Luke nautičkog turizma ostvarile su 2023. godine 161 milijuna eura ukupnog prihoda (bez PDV-a), što je za 12,1 % više nego prethodne 2022. godine. Kao i ranijih godina najveći dio prihoda, oko 72 % odnosno 115 milijuna eura donijeli su vezovi. Zaradili su 14,6 % više nego prethodne godine. (op. a. Ovaj porast očekivan je s obzirom da su otprilike toliko porasle i cijena veza u marinama.)
U svim lukama nautičkog turizma u 2023. godini za stalno su bila zaposlena 2042 djelatnika (24 više nego 2022.), a sezonaca je ukupno bilo 467 (20-tak više nego godinu dana prije).
Najveći prihod luke nautičkog turizma ostvaruju u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj. Dubrovačko-neretvanska županija ostala je i u 2023. na začelju po prihodima, ali tu je ostvaren najveći relativni rast u odnosu na prethodnu godinu od 19,5 %.
Značajan pad plovila u tranzitu
Podaci pokazuju da su luke nautičkog turizma u 2023. godini zabilježile značajan pad broja plovila u tranzitu za 4,3 %. Najviše plovila u tranzitu bilo je pod zastavom Hrvatske, gotovo 50 posto od ukupnog broja, slijede plovila pod zastavama Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije, a među njima samo je iz Austrije bilo 2% više plovila u tranzitu nego 2022. godine.
Najviše plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (što čini 37,4% od njihova ukupnog broja) te plovila od 10 do 12 m duljine (što čini 26,3% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru). Najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to njih 58 562 ili 26,8% od ukupnog broja takvih plovila. Slijedi Šibensko-kninska županija s 49 516 plovila (22,7%).
