Srpanj, kolovoz i rujan krcati su terminima regata tradicijskih barki i događanja s programima očuvanja tradicije i hrvatske pomorske baštine. Hrvatski jedriličarski savez nema posebnih pravila i uputa za regate i opremu tih regata tradicijskih barki da bi, kao i ostale klase jedrilica omogućile da samo umijeće posade odluči rezultat u regati. Budući da je umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale postalo zaštićeno kulturno dobro i uvršteno je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, možda to i nije bio zadatak Hrvatskog jedriličarskog saveza, jer je taj prijedlog da se umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale proglasi zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom potpisalo 57 udruga, ustanova, muzeja, kalafata, škverova i brodogradilišta iz svih jadranskih županija, koji njeguju hrvatsku tradicijsku maritimnu baštinu. Jedno vrijeme svaka takva regata, odnosno njen organizator, imao je neka svoja pravila, pa su se sudionici žalili na nejednakost u opremanju i pogodovanju tradicijskim barkama, koje su bile drvene, ali ne i tradicijski građene i opremljene. Naravno da se onda očekivalo da potpisnici tog (usvojenog) prijedloga sami među sobom dogovore opća pravila takvih regata.
Prva je to učinila Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske brodograđevne baštine Kvarnera i Istre, o čemu smo objavili razgovor s predsjednikom Koordinacije prof. dr. sc. Robertom Mohovićem, kao i dokument Pravila za konstrukciju i opremu tradicijskih plovila s pravilima regatnog jedrenja tradicijskim i povijesnim plovilima. Prema tim Pravilima održavaju se sve regate na sjevernom Jadranu, odnosno na području Istre i Kvarnera.
A što je s ostalim brojnim regatama na području Dalmacije? O tome smo razgovarali s Jakovom Lovrićem, predsjednikom Udruge Latinsko idro. Predsjednik Lovrić nam je izložio cijeli program jedriličarskih i veslačkih regata, kao i dogovor o zajedničkim pravilima i opremi tradicijskih barki, koji su s 18. siječnja 2024. potpisali svi organizatori takvih regata: Marinka Fržop, predsjednica Udruge Betinska gajeta 1740, Iva Grbelja, predsjednica Ekološke udruge Šepurine,, Stanislav Kuštera, predsjednik Udruge Frkata, Tomislav Tičić, predsjednik Udruge Kanata – Zadar, Dea Barešić, predsjednica Udruge Južnje strane – Jezera, Jakov Lovrić, predsjednik Udruge Latinsko idro – Murter, Martina Mudraždija, predsjednica Udruge Sveti Andrija – Tisno, Roberto Bolanča, predsjednik YC Zlarin i Kate Šikić Čubrić, ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje.
Dogovoreno je, među ostalim, da je tradicionalni start regate s rive, Gajeta kup održavat će se s dva štap jedrenja po pravilima za krstaše, za okret oko bove može se koristiti jedno veslo, dogovor je i da oblik i kroj jedara bude kao nekad, da jedra u prvo vrijeme budu od impregniranog ravnog platna, a ne od žutice i da će se takve barke u prvo vrijeme tolerirati, uz negativne bodove ili sudjelovanje van konkurencije. Cilj je da opremanje i izgled tradicijskih barki bude što vjerniji, a za odstupanja bit će uspostavljen privremeni kompromis da ne bude odustajanja i da ljudi ne bi zbog promjena bili izloženi velikim troškovima.
Izuzetak od pravila: Specifičnost Pašmana i Pašmanskog kanala
Pri svemu tome poštovala su se i specifične tradicije pojedinih mjesta. Kao primjer navodimo projekt održavanja regate starih, tradicionalnih drvenih brodova i prezentaciju starih alata i tehnika ribarenja otoka Pašmana i Pašmanskog kanala. Počelo je to 2007. godine s ciljem očuvanja tradicije i prezentacije nekadašnjeg života mornara, kalafata, ribara i težaka otoka Pašmana i Pašmanskog kanala, kao i prenošenja tradicije plovidbe na nove generacije. Ta se manifestacija od 2012. godine održava pod nazivom „Đir po konalu“, u suradnji s Udrugom „Frkata“ koja okuplja vlasnike i ljubitelje tradicionalnih drvenih brodova na oštra idra i trevu. Treva je poseban oblik jedra, specifičan samo za Pašmanski kanal. Radi se o jedru s dvije paralelne lantine, za razliku od oštrog (latinskog) jedra s jednom lantinom. Sudionicima i posjetiteljima „Đir po konalu„ prikazuje kako se nekad plovilo i živjelo na otoku Pašmanu. Regata se odvija u kategorijama: kaić-treva, kaić-oštro idro, gajeta-oštro idro i leut-oštro idro. Svaka posada dobije rutu plovidbe u obliku karte. Nakon regate i proglašenja pobjednika slijedi druženje i zabava uz domaću spizu. Cijela manifestacija traje nekoliko dana, a popunjena je sajmovima, izložbama, radionicama i zabavnim sadržajima.
Pravila za konstrukciju i opremu tradicijskih drvenih brodova tipa gajeta, leut, guc i batana, s pravilima regatnog jedrenja – Koordinacije udruga sjeverne Dalmacije:
*Serijal tekstova “Čuvari hrvatske pomorske baštine” na portalu Nautička patrola objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
