Ove godine navršava se punih 660 godina otkako je održana prva Rabska fjera. Zbilo se to 21. srpnja 1364. godine, kada je Gradsko vijeće Raba proglasilo općinske blagdane „Rabske fjere“ iz dva razloga: prvo, bilo je to u čast kralju Ljudevitu Velikom, stoga što je Rab oslobodio od mletačke vlasti i drugo – u počast svetom Kristoforu, zaštitniku grada Raba. Taj drugi razlog vezan je za mošti tog sveca koje se čuvaju u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Prema drevnoj legendi upravo te su mošti spasile Rab od uništenja. Kasnije će se svečanosti Rabske fjere sve do danas održavati kroz tri svetačka blagdane: 25. srpnja na blagdan svetog Jakova, 26. srpnja na blagdan svete Ane i 27. srpnja na blagdan svetog Kristofora. Tako i ove godine Fjera počinje svečanim otvorenjem u četvrtak 25. srpnja navečer u 21,30 sati na Trgu svetog Kristofora.
Danas je Rabska fjera jedno od najvećih i najatraktivnijih tradicijskih događanja na hrvatskom Jadranu.
Rab – otok sreće
Rabska fjera ujedno može biti i povod da se bolje upoznate s ovim osebujnim kvarnerskim otokom. Kada posjetite neko mjesto i doživite ga prožeti mirom i ugodom – taj vam doživljaj ostane zauvijek u sjećanju kao mjesto na kojem ste se osjećali posvemašnje sretno. Štoviše, tako se osjećate i uvijek kada ga ponovo posjetite. Iste osjećaje gajili su i stari Rimljani, koji su se doista znali prepustiti svim ovosvjetskim užicima. Ti antički osvajači i sladostrasnici samo su dvama mjestima na Jadranu dodali naziv felix – sreća. To su Salona Felix i Rab Felix – otok sreće. Sasvim sigurno, taj je osjećaj prožeo i ostali osvajače nakon Rima kada bi stupili na otok Rab. Stoga je povijest Raba – od Rima preko srednjeg vijeka do novije povijesti satkana od brojnih čudesnih priča, mitova i legendi, koje uz osebujnu prirodu, šume i brojne prelijepe skrovite uvale prate i građevine iz tih razdoblja.
Otok bujnih šuma, skrovitih uvala, mitova, legendi i dobre hrane
Sve to privlači brojne turiste, a posebno moderne „osvajače“ s mora – nautičare, također sklone lijepim krajolicima, nezaboravnim doživljajima i gastro užicima. Tome mogu posvjedočiti i osobno, jer me Rab uvijek privlačio poput magneta. Bio sam tamo bezbroj puta. I sa mega krstašem ACI No 1, i sa raznim drugim regatnim jedrilicama, i sa brodom moje Nautičke patrole, kada smo u obje marine – Rab i Supetarska Draga anketirali nautičare, u sklopu prikupljanja glasova za najbolje hrvatske marine i osvajanje Zlatno sidra Nautičke patrole, kao najvećeg priznanja u hrvatskoj nautici i hrvatskom nautičkom turizmu.
Nautičari rado posjećuju Rab, jer dobro znaju da je Rab otok na kojem nikada nikome nije dosadno. Bilo da brod vežu u ljetnoj vrevi gradske ACI marine u Rabu ili u miru obiteljskog ugođaja ACI marine Supetarska Draga. Upravo među nautičarima Rab je na glasu kao otok s najboljim feštama na Jadranu. Nisu to one fešte jeftine ljetne zabave s hranom, pićem i estradnom zvijezdom, već sadržajno maštovite priredbe u koje su utkani bogata povijest i tradicije Raba. Kraljica svih fešta je upravo Rabska fjera.
Tri je dana za vrijeme fjere cijeli Rab jedna srednjovjekovna pozornica: gradom šeću vitezovi, svira se na srednjovjekovnim glazbalima, majstori izrađuju novčiće, tanjure, glinene posude, bačve, cipele, žene češljaju vunu i predu niti… Na ulicama se priprema hrana po starim receptima – šuljčići, fritule, kruh ispod peke, uz pršut, sir i domaće vino… Ispod zidina riba se lovi kao nekad i priprema na gradelama kao i uvijek. Vrhunac je viteški turnir i nadmetanje streličara, o čemu brine Udruga rapskih samostreličara, osnovana prije tridesetak godina. A tu su još i stare priče, mitovi i legende: o Svetom Kristoforu koji je nosio Isusa Krista, o klesaru Marinu koji 301. godine usred Italije osnovao državicu San Marino, o pastirici Dragi, njenom ocu Barbatu i nasrtljivom pastiru Kalifrontu, što je i naziv najsjevernijeg poluotoka na Rabu sa jednom od rijetko očuvanih šuma zimzelenog hrasta črnike, koji može doseći starost i do tisuću godina. Ovdašnja Šuma Dundo je 1949. godine proglašena prirodnom rijetkošću te je pod zaštitom Zavoda za zaštitu prirode u kategoriji specijalni rezervat – botanički rezervat (šumske vegetacije).
Osim tih dubokih sjenovitih šuma tu su i prelijepe skrovite uvale za sidrenje, odlični obiteljski restorani u kojima se pripremaju domaći vrlo ukusni morski specijaliteti, a uz to i svaki od njih ima svoju zanimljivu priču.
KOMPLETNI PROGRAM RABSKE FJERE 2024.
Na blagdan sv. Jakova, u četvrtak, 25. srpnja 2024:
20:00 sati – Press konferencija i prijem uzvanika. Mjesto održavanja – Prostor sv. Ivana Evanđeliste u 20:00 sati
21:30 sati – Svečano otvorenje „Rabske fjere“ 2024 na Trg sv Kristofora.
Fjeru će otvoriti gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić. Slijedi predstavljanje gostiju „Rabske fjere“ i svečana parada sudionika “Rabske fjere” do Gradske lože. Sudionici su knez, suci, općinsko vijeće, plemstvo i vlastela, trgovci, zanatlije, obrtnici i pučanstvo, umjetnici i gosti sudionici.
Nakon parade u Gradskoj loži u 22:30 počinju svečanosti i izložba tradicijskih zanatskih vještina. Program u starog gradu Rabu traje do 1:00.
Na blagdan sv. Ane, u petak 26. srpnja 2024:
Izložba tradicijskih zanatskih vještina:
Stari grad Rab od 21:00 do 1:00 sati.
Stari zanat ribarenja i jedrenja predstavlja se u Luci Rab i „ispod Pjacete”.
Na blagdan sv. Kristofora, u subota 27. srpnja 2024:
7:30 – Sveta misa u crkvi sv. Andrije
9:45 – Procesija s moćima sv. Kristofora – 09:45 sati – crkva sv. Justine
10:00 – Sveta misa u Katedrali Uznesenja Marijina
20:00 – Večernja misa u Katedrali Uznesenja Marijina
21:00 – Tradicionalne „Rapske viteške igre“. Svečana parada i nadmetanje u strijeljanju Samostrelom „Udruge rapskih samostreličara“. Mjesto održavanja Trg sv. Kristofora.
21:00 do 2:30 – Izložba tradicijskih zanatskih vještina u starom gradu Rabu
23:50 sati – Svečano zatvaranje Rabske fjere 2024. naTrgu Municipium Arba
Ponoć – Vatromet u gradskoj luci
do 04:00 sati – koncert „High on Heels“ na Trgu Municipium Arba
