I za vlasnika Velveta 35, jahte posebne zelene boje metalnog sjaja, Maurizio Magri iz Tecnomara će reći da je to jedan „veoma poseban čovjek“. Na žalost, vlasnik nije više među živima, ali dospio je ipak uživati u ostvarenju svoje ploveće remek-zamisli. Porijeklom je bio Talijan iz Udina, a zapravo je francuski Marokanac, strastveni kolekcionar umjetnina, s posebnom ljubavi prema Salvatoru Daliju i Reneu Lalliqueu, pa brod obiluje njihovim djelima.
No, bio je zaljubljen u jednu prelijepu Afrikanku, pa je brod ujedno bio i oda strasne ljubavi prema njoj, te je jahti i dao ime – Spirit of Salima. Tako su se tu stekli mnogi čudni predmeti s raznih strana svijeta – u salonu dva roga od nosoroga, svaka kabina na brodu ima za temu jednu afričku životinju.
No, nije to bilo bez reda. Dizajner stakla Rene Lalique u stilovima art nouveau i art deco, poznat je po izradi parfemskih bočica, dragulja, svijećnjaka, satova. A posebno po zidu od svjetlećeg stakla i staklenim stupovima koje je napravio za brod SS Normandie, francuski prekoocenaski linijaš koji 1932. bio najveći i najbrži brod na svijetu.
Golemi salon Salime – pogled prema pramcu
Istodobno, Salvador Dali obožavao je Afriku i njene životinje – ocelot, divlja mačka – vrsta obojenog leoparda bio mu je kućni ljubimac, slikao je slonove, tigrove i žirafe, a opčinjen je bio nosorozima koje je smatrao prisustvom Boga na zemlji. Zapravo, fascinirao ga je rog nosoroga. Bio je to za njega simbol božanske geometrije, jer ti rogovi „rastu prema logaritamskoj spirali“. Ekscentrik Dali smatrao ih je simbolom čednosti i vezivao za pojam Djevice Marije, pa otud i njegove skulpture poput one Nosorog odjeven u čipku. Tako je Spirit of Salima pravi ploveći muzej.
U reljefima i intarzijama dominira ebanovina i metal art decoa. Kvake su izrađene od kljova vepra. Sa zidova spavaonica i uzglavlja postelja prijete tigrovi i pantere, stupaju slonovi i žirafe. Na podovima su svileni sagovi iz Kine i Perzije. Sve su kupaonice u mramoru, krase ih golemi i raskošni svijećnjaci. Strop salona izrađen je u drvu limuna, dok su zidovi od drveta palme. Od palmina drveta je i blagovaonički stol u salonu, s ukrasima od sedefa. Umjesto običnih nogu, ploču stola drže četiri ženske figure od poliranog čelika, djelo umjetnika brodogradilišta Tecnomar.
Dvije grede koje dijele salon i blagovaonicu nekada su krasile salon talijanskog prekooceanskog broda Rex. Taj je brod 1933. osvojio Plavu vrpcu za najbrži prelazak Atlantika i na njemu je Federico Fellini snimio antologijsku noćnu scenu kultnog filma Amarcord. I vlasnikov pisaći stol je s tog broda, što također dovodi u vezu Salimu s Laliqueom i njegovim ukrasima na brodu Normandia.
Piše: Mladen Gerovac
Fotografije: Tecnomar
